Razgovor sa psihologinjom Mateom Popov: Kako pandemija utječe na mentalno zdravlje LGBTIQ osoba i kako si pomoći?

                 

                      Foto: privatni album Matee Popov

 

Pandemija koronavirusa uvjetovala je promjenu načina života svih nas – neki se s tim nose lakše, a neki i ne baš najbolje. LGBTIQ zajednica bila je ranjiva skupina i bez korone, izložena većem riziku obolijevanja od depresije, anksioznosti i stresa, češćem korištenju opijata, beskućništvu te suicidalnim mislima i pokušajima samoubojstva.

Kako se zajednica odnosi prema novoj stvarnosti i kako se stvarnost odnosi prema njoj, saznajemo u razgovoru s Mateom Popov, psihologinjom i aktivistkinjom koja iza sebe ima višegodišnje iskustvo u radu s LGBTIQ osobama.

Ono što je dokazano, kaže nam na početku, jest da globalna pandemija više pogađa ranjive skupine no opću populaciju.

Te su skupine češće nižeg socioekonomskog statusa, nemaju jednaki pristup zdravstvenoj skrbi te se bave zanimanjima koja su najviše pogođena pandemijom. U SAD-u, na primjer, Afroamerikanci imaju dva i po puta veću šansu obolijevanja od COVID-a, pet puta veću šansu da će biti hospitalizirani te dvostruko veću šansu da će bolest završiti smrtnim ishodom (izvor: www.cdc.gov).

LGBTIQ osobe među najpogođenijima pandemijom

"Nažalost, u Hrvatskoj nemamo slična istraživanja, no logika je ranjivih skupina ista. LGBTIQ osobe češće su zaposlene na radnim mjestima s nesigurnim ugovorima koji u ovoj krizi nisu produženi, češće rade tamo gdje nije moguće izbjeći kontakt s drugim ljudima, primjerice u ugostiteljskim objektima, medicinskim ustanovama, tvornicama, kao građevinski radnici i slično. Osim toga, češće nemaju socijalnu podršku obitelji koja je u ovakvim situacijama iznimno važna te zbog kombinacije financijske nesigurnosti, bolesti i nedostatka podrške češće dodatno mentalno i emocionalno pate te obolijevaju", ističe Matea.

Dolazimo do zaključka da su, zajedno s drugim ranjivim skupinama u društvu, LGBTIQ osobe među najpogođenijima pandemijom, kako zdravstveno, tako i financijski te mentalno.

Okupljanje od nekoliko ljudi u parku na klupicama, šetnja gradom ili prirodom u njegovoj okolici treba postati svakodnevna rutina. Baš kao i svi ostali, i mladi će dijelom morati prilagoditi svoj životni stil

Kako je za LGBTIQ osobe specifičan izlazak iz ormara bližnjima, odnosno onima s kojima dijele životni prostor, pitamo Mateu može li se govoriti o svojevrsnom povratku u ormare i povećanom nasilju u obitelji s obzirom na, nazovimo ga tako, prisilni život s osobama koje ne (po)znaju seksualni identitet LGBTIQ osobe ili o njemu imaju negativno mišljenje.

Psihologinja Matea Popov smatra da je klasa neizostavna varijabla, jer one LGBTIQ osobe koje imaju dovoljno čvrstu materijalnu pozadinu često ne žive s obiteljima. Pandemija im zasigurno lakše pada jer ne dijele životni prostor s ukućanima kojima svakodnevno moraju lagati ili s ljudima kojima su aut, a koji zbog toga svakodnevno svojim neodobravanjem ponižavaju osobu te stvaraju zaista teško i neprijateljsko okruženje za život.

Družiti se možemo (i moramo!) svakodnevno

Društveni, zdravstveni i ekonomski pritisak nerijetko prisiljava LGBTIQ osobe na život s roditeljima.

"Bijeg iz obitelji često znači provođenje većeg dijela vremena izvan kuće, u podražavajućim socijalnim krugovima, što sad također nije u jednakoj mjeri moguće.", kaže nam Matea i dodaje kako je uvjerena da je zbog ovoga zaista prisutan porast verbalnog, ekonomskog i fizičkog obiteljskog nasilja te preporučuje da se u slučaju nasilja osoba obrati nadležnim tijelima i potraži zaštitu.

Školarci i studenti najčešće dijele životni prostor s drugima. Oni formiraju svoj seksualni i rodni identitet na razne načine, a jedan od njih (bio) je i direktna društvena interakcija.

Preuzmimo odgovornost za traženje podrške koju trebamo. Nazovite prijatelje, recite im što trebate, zatražite pomoć. Isto napravite i za druge ljude oko sebe. Podrška nam je često nadohvat ruke, no trebamo biti hrabriji i direktno je zatražiti

Takvi kontakti prijeko su potrebni su za formiranje identiteta i osobni rast i razvoj, a sad kad je došlo do znatno rjeđeg druženja uživo, manje je odlazaka u školu i na izvannastavne aktivnosti pa se dotičemo teme izbjegavanja i smanjenja frustracija i nezadovoljstva koji u toj dobnoj skupini mogu postati izraženiji.

"Svijet je vidio i gore uvjete odrastanja od ovih, no ipak su ljudi nekako odrasli i formirali identitete. Danas imamo veliku prednost u obliku pametnih telefona i računala, interneta i raznih društvenih mreža. Ako je ikad bio trenutak da se to iskoristi, onda je to sad! Velika je to prednost naše generacije koja nam može pomoći da se prilagodimo novoj situaciji minimiziranjem štete", savjetuje Matea.

Pandemija unutar pandemije

"Kako socijalni kontakti i druženja nisu 'ili-ili' situacija – ili ću sjediti doma ili ću biti u klubu s još 300 ljudi – slobodno vrijeme i javni prostor treba iskoristiti maksimalno i na odgovoran način. Okupljanje od nekoliko ljudi u parku na klupicama, šetnja gradom ili prirodom u njegovoj okolici treba postati svakodnevna rutina. Baš kao i svi ostali, i mladi će dijelom morati prilagoditi svoj životni stil," dodaje Matea.

Nejednakost je pojavom koronavirusa postala izraženija u raznim sferama društva pa tako i u medicini. Prioritiziranjem novog virusa, neke su druge bolesti pale u drugi plan, npr. one uzrokovane virusom HIV-a koji se često veže za gej zajednicu. Matea kaže kako je neki dan na radiju čula slušatelje koji su komentirali kako nikad nisu mislili da će doživjeti pandemiju – za razliku od rata ili ekonomske krize. Mnogi ne znaju da, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, još uvijek živimo u pandemiji HIV-a, od 80-ih godina prošlog stoljeća, pa se može reći da je LGBTIQ populaciji ovo već druga pandemija.

LGBTIQ osobe češće su zaposlene na radnim mjestima s nesigurnim ugovorima, češće nemaju socijalnu podršku obitelji koja je u ovakvim situacijama iznimno važna te zbog kombinacije financijske nesigurnosti, bolesti i nedostatka podrške češće dodatno mentalno i emocionalno pate te obolijevaju

"O pandemiji HIV-a u početku nitko nije izvještavao na dnevnoj bazi, nitko se nije trgao da pronađe cjepivo, a još se manje zdravstveni sustav angažirao oko zbrinjavanja bolesnika. U ovih nekoliko desetljeća naučili smo mnogo, pa možemo i hoćemo preživjeti COVID-19, posebice uz svu političku i zdravstvenu podršku koja ipak postoji", podsjeća Matea.

Pretpostavlja da se zbog zatvaranja i kraćih radnih vremena manje ljudi testira na HIV i druge spolne bolesti, što je problem zdravstvenog sustava koji je krahirao i građanima ne nudi osnovne zdravstvene usluge koje godinama plaćamo.

Ne ustručavajte se tražiti pomoć

Za kraj bi bilo dobro znati gdje LGBTIQ osobe mogu potražiti stručnu i manje stručnu pomoć te u kojem trenutku to trebaju učiniti.

Matea se slaže da je došlo vrijeme da pogledamo svoju okolinu i vidimo što nam treba da bismo bili dobro.

"Ako je to socijalna podrška, preuzmimo odgovornost za traženje podrške koju trebamo. Nazovite prijatelje, recite im što trebate, zatražite pomoć. Isto napravite i za druge ljude oko sebe. Podrška nam je često nadohvat ruke, no trebamo biti hrabriji i direktno je zatražiti. Osim socijalne podrške, bitno je i boraviti na otvorenom i baviti se fizičkom aktivnošću, makar nekoliko minuta dnevno, jer sve to skupa doprinosi našem boljem zdravlju., poručuje Matea."

Klasa je neizostavna varijabla, jer LGBTIQ osobe koje imaju dovoljno čvrstu materijalnu pozadinu često ne žive s obiteljima. Pandemija im zasigurno lakše pada jer ne dijele životni prostor s ukućanima kojima svakodnevno moraju lagati

A kako ponekad i ovo navedeno nije dovoljno, potrebno je potražiti stručnu pomoć. U tom slučaju, preporučuje naša sugovornica, kontaktirajte liječnicu/liječnika opće prakse te upitajte za savjet kome i gdje se obratiti. Postoje razne mogućnosti savjetovanja i terapije, pa i dnevne bolnice koje zaista mogu pomoći kada vam je to potrebno.

Autor/ica Renato Samardžić

Objavljeno: 25. studenog 2020. na https://www.crol.hr/index.php/zivot/10121-razgovor-s-psihologinjom-mateom-popov-kako-pandemija-utjece-na-mentalno-zdravlje-lgbtiq-osoba-i-kako-si-pomoci

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.